Daruvar, grad sa dugom povijesti grada, u dolini ispod spoja slavonskih gorskih masiva Psunja i Papuka, nastanjen iznad podzemnih bazena ljekovite tople vode, koja je svojom ljekovitošću oduvijek privlačila nove stanovnike.
Povijesna vrela kazuju da su Rimljani oko 200 godina p.n.e. osvojili područje carstva Iliraca, istočno od grada Jasoru glavnog grada ilirskog plemena Jaza, a što je lokacija današnjeg Daruvara.
Rimljani su gradu dali ime Aquae Balissae, smatrajući da je termalna voda njegovo najvažnije obilježje, a Iliri iz Jasora su terme posvetili caru Komodu, poznatom nedostojnom sinu i nasljedniku besmrtnog Marka Aurelija.
Svi istraživači koji su se bavili Daruvarskim krajem od Friedricha Wilhelma von Taubea, Evlije Čelebije, Pilera i Miterbahera do Gjure Saboa, pišu o daruvarskoj termalnoj vodi, vinogradima koji su privlačili nove stanovnike i stvarali multi nacionalnu i vjersku tolerantnu sredinu.
Jači gospodarski razvitak Slavonije krajem XIX stoljeća, omogućio je i Daruvarčanima da pokažu da i oni imaju kome i što ponuditi. Šira okolina nudila je produkte poljoprivredne proizvodnje, dok su Daruvarčani pored toga mogli nuditi zdravlje i „luksuz“ boravka u banji i blagodati ljekovite termalne vode.
Planinarstvo je jedna od ljudskih aktivnosti koja se počinje upražnjavati kada srednjoj klasi počinju rasti prihodi, kada ojačaju slobodna zanimanja – odvjetništvo, medicinske ambulante, ljekarnice, agencijski poslovi i drugo – gdje ljudi imaju i određene slobode na poslu. Radno vrijeme nije striktno određeno, možeš i ne raditi neki dan da bi ostvario neke svoje želje i potrebe, kao što je npr. i planinarenje.
To su objektivno razlozi da počeci planinarstva u Daruvaru datiraju od 1931. godine.
Kada kao usporednu osnovu uzmemo da organizirano planinarstvo u Slavoniji započelo osnivanjem društava 1923. u Našicama, 1924. u Slavonskom Brodu, 1925. u Orahovici i Osijeku, 1928. u Virovitici i Pakracu, te 1931. u Daruvaru i 1932. u Novoj Gradiški, da ta društva s kraćim prekidima rade i danas u XXI stoljeću, onda je jasno da su i Daruvarčani jedan od stupova slavonskog planinarstva.
Kronologija osnivanja i prvih aktivnosti daruvarskih planinara:
- 28.10.1931. spominje se planinarsko društvo u Daruvaru,
- 02.04.1932. osnovana Podružnica HPD u Daruvaru „Vrani kamen“,
- 18.06.1933. otvorenje zakupljene lugarnice za potrebe planinarskog skloništa na Poganom vrhu za Podružnicu HPD „Vrani kamen“ Daruvar,
- 02.07.1935. podignuta 13 metara visoka drvena piramida na Petrovom vrhu na koti 615 m iznad trigonometrijskog stupa. U vrijeme otvorenja bila je 8 metara viša od okolne šume. Oluja ju je srušila 1938. godine,
- 09.05.1938. započeli radovi na gradnji planinarskog doma na Petrovom vrhu Podružnice HPD „Vrani kamen“ Daruvar
- 28. i 29. 05.1939. svečano otvoren planinarski dom na Petrovom vrhu Podružnice HPD „Vrani kamen“ Daruvar. Tom prilikom je bio organiziran i Slavonski planinarski dan.
Za vrijeme II svjetskog rata društvo nije imalo uvijete za rad, jer su se borbe vodile u šumama nedaleko iznad Daruvara.
Krajem 1941. godine ustaška vlast je izmijenila dokumente HPD u Zagrebu, a time osim centrale u Zagrebu ni jedna Podružnica više nije imala pravnu osobnost, do tada izabrani organi u Podružnicama prestaju raditi. Iz Zagreba su imenovani ustaški povjerenici koji su zamijenili ranije izabrana rukovodstva, a povjerenikom za bivšu Podružnicu Daruvar imenovan je Antun Brajdić, ali ga uskoro zamjenjuje dr. Jure Mihalić.
Kada su se ustaške snage smjestile u planinarski dom na Petrovom vrhu više nije bio za planinarsku namjenu. Prilikom borbi oko te strateški važne lokacije, partizani su 6. svibnja 1942. zapalili dom, i od tada više nije bio za funkcionalno korištenje.
[28. i 29. lipnja. 1926. Podružnica HPD Jankovac iz Osijeka osnovana krajem prethode godine organizirala je prvi veći izlet sa noćenjem.
Vođa toga izleta bila je Nada Bosutić (u prvim godinama nakon osnivanja jedna od aktivnijih članica. U Izvještaju od 2.srpnja 1926. vođa puta navodi poimenično učesnike i to: Nada Bosutić, Josip Brožan, Pavao Vuksan, Aleksandar Kifner, Luka Blažević, Ferdo Gastaeiger i Antun Marković iz Orahovice. Izletnici su spavali na sjeniku župnika Pipunića u Voćinu i u 3,30 h krenuli preko Starog Zvečeva i sela Zaile. Odmor u Manastiru Pakra trajao je oko sat vremena kada su nastavili preko Bijele, Pakrane i Markovca i stigli u Daruvar. U Osijek su preko Suhopolja stigli poslije ponoći.]
Kronologija aktivnosti Daruvarskih planinara nakon obnove rada društva nakon II. svjetskog rata:
- 01.07.1951. održana je obnoviteljska skupština sada Planinarskog društva „Petrov vrh“ Daruvar,
- 1952. obnovljena je drvena piramida na Petrovom vrhu i počinju radovi na obnovi doma
- travanj 1957. Daruvar domaćin i organizator Savjetovanja planinara Slavonije,
- 26. do 28. 07 1958. Slet planinara Slavonije na Vranjevini – domaćin PD „Petrov vrh“ Daruvar,
- 1958. PD “Petrov vrh“ Daruvar u povodu 2. sleta planinara Slavonije izdaje tiskovinu „Planinarstvo i turizam kotara Daruvar – slavonske planine“. Suizdavač uz Planinarsko društvo bio je i Turistički savez kotara Daruvar, autor teksta Zlatko Juranec, a ilustrirao ga je Miroslav Gjurin, doajen Daruvarskog planinarstva,
- 1964. otvoren je obnovljeni dom pod Petrovim vrhom, povodom obilježavanja 90 godina planinarstva u Hrvatskoj
Prethodno izložena kronologija govori da su nakon rata daruvarski planinari u 10 godina ponovo organizirali, obnovili dom i postali inicijativni faktor u slavonskom planinarstvu.
U narednom desetljeću kronologija ukazuje da su Daruvarčani vizionari slavonskog planinarstva:
- 15.10.1967. sjednica Planinarskog odbora Slavonije održana je u Daruvaru
- 06. – 07.07.1968. Daruvarčani su organizatori Sleta planinara Slavonije kod planinarskog doma na Petrovom vrhu
- 07.07.1968. PD „Petrov vrh“ bio je domaćin izvanredne sjednica POS na Petrovom vrhu na kojoj je usvojen sa zakonom usuglašen statut POS-a,
- 1968. organizator i domaćin 5. slavonskog orijentacionog takmičenja na terenima oko planinarskog doma na Petrovom vrhu je istoimeno društvo.
Nakon razdoblja kadrovske obnove, uslijedila je stagnacija u radu društva, ali polovicom 90-ih daruvarski planinari su opet aktivni:
- 1984. domaćini susreta planinara Slavonije na Petrovom vrhu,
- 29.09.1987. otvorena planinarska transverzala „Planinarski put Daruvarskog partizanskog odreda. Osnivač PD „Petrov vrh“ Daruvar
- 18.11.1989. na inicijativu Planinarskog saveza Slavonije, daruvarski planinari su domaćini i organizatori 1. slavonskog planinarski dia festivala u planinarskom domu „Petrov vrh“. Uz vrlo uspješnu organizaciju ovog dia festivala na kome je učestvovalo ukupno 22 autora sa 244 snimka, prikupljena su i korisna iskustva za organizaciju u idućim godinama.
- 24.11.1990. uspješno je organiziran i 2. slavonski planinarski dia festival u domu na Petrovom vrhu.
- 1990./1991. nakon što su Daruvarčani, bili oni planinari ili ne, skijali na padinama pored planinarskog doma, za ovu sezonu uređeno je skijalište i montirana vučnica na Petrovom vrhu
Domovinski rat opet prekida planinarske aktivnosti, ali su radišni Daruvarčani čim su se mogućnosti ukazale, nastavili intenzivno raditi:
- 26.11.1995. otvoren je obnovljeni planinarski dom na Petrovom vrhu,
- 1999. u ime Slavonskog planinarskog saveza u Izvršni odbor HPS izabran Vlatko Šulentić iz Daruvara,
- 01. – 02.07. 2000. planinari iz Daruvara domaćini su Sleta planinara Slavonije na Petrovom vrhu
- 18.05.2003. u planinarskom domu na Petrovom vrhu Daruvarčani domaćini tečaja za markaciste iz Slavonije. Tečaj uspješno završilo 40 polaznika iz 14 slavonskih planinarskih društava,
- 26. – 27.06.2004. Susret planinara Slavonije na Petrovom vrhu kome je domaćin i organizator PD „Petrov vrh“ Daruvar,
- 21.05.2011. na Petrovom vrhu kod Daruvara započeo 1. Pohod slavonskim planinama po kružnoj trasi sa 35 KT (1. dionica Psunj).
Da je u prethodnih 90 godina rad daruvarskih planinara bio cijenjen, govore nam podaci o priznanjima koje je dobilo društvo i njegovi članovi:
- Zlatni znak PSJ
- 1960. godine PD „Petrov vrh“ Daruvar
- Srebrni znak PSJ
- 1970. godine – Matija Garić, Juraj Maruš, Miroslav Gjurin i Adam Sotonica
- Zlatni znak PSH/HPS
- 1967. godine Juraj Markuš,
- 1970. godine Franjo Doležal, te
- 1988. godine Julijus Anto, Jakov Dević i Miroslav Gjurin,
- Srebrni znak PSH/HPS
- 1962. godibe Zlatko Jurinac,
- 1967. godine Matija Garić, Miroslav Gjurin,, Adam Sotonica,
- 1970.godine Julijus Auto, Jakov Dević, Stjepan Jakupec, Ana Jelić, Miloš Tokajić, Marijan Trop i Vaso Vukasović,
- 1988. Dobrivoje Cvjetojević i Slavko Sohr,
- Brončani znak PSH/HPS
- 1970.godine Ivan Božičković, Jaroslav Čuhanil,
- 1988. godine Marijan Hudin, Zvonko Ivančić. Vladimir Lukačin, Katarina Šegin, i
- 2013. Slavko Pokorny
- 2002. godine Priznanje HPS-a za „najbolji planinarski dom u Hrvatskoj – Petrov vrh na Papuku, i
- 2012. godine posebno priznanje HPS za 80 godina rada društva,
- U povodu Međunarodne godine planina 2003. godine prigodna priznanja dobili- Julijus Kolaček, Slavko Pokorny i Vlatko Šulentić,
- 1993. Priznanje “Đuro Pilar” dodjeljuje SPS Miroslavu Gjurinu,
- 2014. Priznanje “Antun Petković” dodjeljuje SPS Slavku Pokornom
- 2019. Priznanje “Đuro Pilar” dodjeljuje SP Slavku Pokornom, posthumno
Nakon početnih neformalnih druženja slavonskih planinara, 1956. na poziv požeških planinara održano je I savjetovanje planinara Slavonije. Na savjetovanju je odlučeno da će se svake godine održavati sletovi planinara Slavonije, a također prema potrebi i savjetovanja radi koordinacije rada, propagande, markiranja staza i drugoga u slavonskom gorju.
Koncem ožujka 1957. održano je savjetovanje planinara Slavonije u Virovitici, a u travnju u Daruvaru. Na tim su savjetovanjima sudjelovali predstavnici društava iz Bjelovara, Pakraca, Podravske Slatine, Daruvara, Virovitice, Požege i Osijeka. Dogovorene su aktivnosti proslave Dana mladosti i planinarske štafete, osnivanje Savjeta planinara Slavonije i trasiranje Slavonske planinarske transverzale, danas Slavonskog planinarskog puta.
Godine 1962. osniva se Planinarski odbor kotara Osijek a prvi predsjednik Dr Kamilo Firinger na sjednici na Omanovcu 8.rujna 1963., kaže: „ Žao nam je što nema predstavnika društva iz Daruvara. Zbog sadašnje upravne podjele ovo društvo doduše organizaciono mora pripadati svojem Planinarskom savezu kotara Bjelovar, ali obzirom na našu slavonsku povezanost i smještaj oko gorskog vijenca što okružuje Požešku kotlinu jednako ako ne i više moraju međutim surađivati i imaju zajedničke interese s ostalim slavonskim planinarskim društvima. Upravne granice odnosno granice kotareva se mijenjaju, naš geografski položaj i planinarska povezanost ostaje nepromijenjena i stalna.“
Na sastanku POK Osijek u Delnicama (u pauzi izborne Skupštine planinara Hrvatske), 29. svibnja 1965., na dnevnom redu je bilo i „Pretvaranje POK Osijek u POS“. Predsjednik POK Dr Firinger izvješćuje da se položaj saveza mijenja iz temelja i kaže: „ Dosadašnji kotarski planinarski savezi nisu ispunili namijenjeni im zadatak, jer su prošireni novi upravni kotarevi bili umjetna tvorevina, te im nije dug vijek, jer će se ukinuti ili će im se proširiti područje. Što se tiče planinarske kotarske granice nisu se poklapale s planinarskim regijama, što napose vrijedi za Slavoniju, kojoj bezuvjetno i geografski i planinarski pripadaju i Novska, Pakrac, Daruvar, te Virovitica, zbog čega smo ih naravski uvijek smatrali našim članovima.“
Navedenim i nenavedenim planinarskim aktivnostima u Daruvaru, u ovom pregledu omogućen je su suštini ipak kontinuitet djelovanja planinarskog društva u Daruvaru.
Teško je pronaći dokumente iz nekih perioda pa su i zapisi o mnogim vrijednim članovima nedostupni. Valja spomenuti barm ona imena za koja postoje tragovi, bez namjere da se prešute danas nepoznati a zaslužni. Tako su predsjednici društva bili Antun Švajger, Zlatko Jurenac, Đuro Markuš. U zapisima se spominju još Ernest Primc, Oto Kmoniček, Marijan Trop, Adam Sotonica, Veljka i Ljubomir Vladen, Franjo Doležal, Josip Knytl i dugogodišnji doajen daruvarskog planinarstva Miroslav Gjurin. Zadnjih 30-tak godina svojim su radom svakako ugledu društva doprinjeli i Vlatko Šulentić, „Sliva“ Slavko Pokorny, Vladimir Sonički, Julijus Kolaček, Nada Novotni, Dubravka Vukelić, Vladimir Lukačin, Josip Prević, Zdenko Herout, Ivica Madaras, Narcis Smojver i mnogi, mnogi drugi.
Đorđe Balić, kroničar slavonskog planinarstva
Osijek, srpanj 2022.godine
Izgled prvog planinarskog doma na Petrovom vrhu otvorenog 1939. godine
Zvonko Šešić, planinar iz Podružnice Jankovac iz Osijeka je 1938.g.,
na terasi prvog planinarskog doma na Jankovcu snimio planinare iz Daruvara
Planinarski savez Jugoslavije, Beograd 1957. : Vodič po planinarskim domovima Jugoslavije
U pauzi Godišnje skupštine PD „Petrov vrh“ 30. 03.1985. godine na terasi Planinarskog doma Petrov vrh (s lijeva): Milan Kaučić; Požega, Ivan Jakovina; Požega, Đorđe i Dejan Balić; Osijek, Ivica Martinek; Požega, Dobrivoje Cvjetojević; Daruvar