Obzirom na sve učestalija  stradavanja  planinara medicinska komisija Hrvatske gorske službe spašavanja je odlučila pojačati preventivni rad i edukaciju planinara i svih onih koji se bave bilo kojom vrstom aktivnosti u brdima. Zbog toga u Hrvatskom planinaru pokrećemo niz članaka koji će povećati  znanja o opasnostima u planini, spriječiti povređivanje i smanjiti posljedice pravilnim primjenjivanjem prve pomoći. 

Obzirom na godišnje doba prvi članak je o smrzotinama. Nakon toga slijede članci o sadržaju prve pomoći planinara, korištenju štapova na planinarskom pohodu, bolestima koje izazivaju krpelji, ujedu zmija, visinskoj bolesti, udar munje, iscrpljenost, pothlađivanje.

SMRZOTINE

Smrzotine su lokalne ozljede nastale djelovanjem niske temperature. Najčešće su zahvaćeni oni dijelovi tijela koji su izloženi djelovanju niske temperature i vjetra: prsti ruku i nogu, uške, nos i brada.

Faktori rizika:

  • neodgovarajuća i/ili  manjkava zaštita od vjetra i hladnoće
  • uska obuća i odjeća-posebno cipele, rukavice, uzak pojas, faktor rizika može biti i nošenje prstena ako on ugrožava cirkulaciju prsta
  • Velika visina: krv postaje gušća te je kroz noge i ruke usporena cirkulacija. Krv postaje gušća zbog povećanja broja crvenih krvnih tjelešaca potrebnih za prijenos kisika
  • Postojeće kronične bolesti koje dovode do poremećaja  cirkulacije, posebno cirkulacije ruku i nogu ( šećerna bolest, kronični alkoholizam i sl.)
  • Prijašnje smrzotine koje su oštetile cirkulaciju: slijedeće izlaganje hladnoći dovodi puno brže  do smrzotina
  • Pušenje: jer  značajno sužava krvne žile

Simptomi i znakovi:

Prvi i najvažniji simptom smrzavanja je bol dijela tijela koje je izloženo niskoj temperaturi. Bol nas upozorava da cirkulacija  nije u stanju osigurati prehranu i toplinu, posljedica čega je odumiranje stanica. Ako u ovom trenutku prekinemo izloženost niskoj temperaturi sve prolazi bez ikakvih trajnih posljedica. Zapamtimo bol je alarmni znak koji sprečava nastanak trajnih oštećenja i posljedica. Daljnji tijek je vrlo podmukao. Naime nestaje bol zbog čega mislimo kako je opasnost prošla, ugrijali  smo prste, a  povreda se zapravo povećava.

Smrzotine nastaju neopaženo i vrijeme nastanka teških smrzotina prolazi neuočeno. Težina oštećenja sada zavisi o dužini izloženosti niskoj temperaturi. Postoje tri osnovna stadija:

  • I stadij :
    Zahvaćeni dio tijela je bijel, hladan i bez osjeta ( senzibilitet). Kod utopljavanja u tom stadiju koži se vrati boja i crvenilo, osjećaju se lokalno bolovi, i uglavnom sve prolazi bez trajnih posljedica. Zahvaćena koža je nekoliko dana crvenkasto smeđa i podbuhla je.
  • II stadij :
    najčešće su zahvaćeni prsti nogu, ponajprije palac noge. Oštećenja su nakon ugrijavanja prepoznatljiva. Dolazi do jakog otoka, i stvaranja plikova, a koža je plavo-crvena. Moguće kasne posljedice ovih smrzotina su lokalni poremećaji cirkulacije koji se manifestiraju povećanom osjetljivošću na hladnoću i velikim rizikom od bržeg nastanka smrzotina, ako se ponovo izložimo sličnim uvjetima. Tada smrzotine nastupaju brže i kod temperature koja nije tako niska kao prvi put.
  • III stadij:
    razmjer i stupanj oštećenja u ovom stadiju vidimo u potpunosti tek nakon nekoliko tjedana. Znakovi težine oštećenja su potpuni gubitak osjeta u zahvaćenom dijelu tijela kada ga definitivno utoplimo. Prolaskom vremena taj dio tijela je drven, suh, tvrd i crn što su znaci potpunog odumiranja tkiva. U pravilu se odumrli dijelovi moraju kirurški  odstraniti ( amputirati).

Prva pomoć

Razlikujemo prvu pomoć koju pružamo na otvorenom i u zaštićenom objektu (npr planinarskom domu).

Prva pomoć na otvorenom

  • osigurati zaštitu od vjetra ( bivak vreća, rupa u snijegu)
  • odvezivanje i olabavljenje odjeće i obuće
  • vlažnu i smrznutu odjeću zamijeniti suhom
  • dijelove tijela koji su izgubili osjet grijemo vlastitim tijelom, toplinom spašavatelja( stavljanjem pod pazuh ) ili zagrijavamo kemijskim utopljivačima ili termoforom ( napomena: ako primjenjujemo utopljivače ne smijemo ih direktno prisloniti na smrzotinu jer možemo pogoršati ozljedu )
  • topli napitci

Mjere u domu ili grijanom šatoru:

  • ugrijavanje smrzotina nema nikakvog smisla ako imamo unesrećenog sa pothlađivanjem cijelog tijela. U tim situacijama ugrijavamo cijelo tijelo, a tek nakon toga pristupamo tretmanu lokalnih smrzotina.
  • Topli i zaslađeni napitci sa malo alkohola koji  jako proširuje periferne krvne žile i jedino se u toj indikaciji, kada se nalazimo u ugrijanom zatvorenom prostoru, koristi i dozvoljava korištenje u planinskoj medicini.
  • Ponovno ugrijavanje započinjemo sa vodenom kupkom koja je mlaka, topla onoliko koliko to ne izaziva bolove kod unesrećenog. Kroz pola sata temperaturu kupke podižemo na 38°C  zajedno sa aktivnim pokretanjem prstiju. Kupka završava kada se mogu pomicati prsti i kada se potpuno «otkrave». Koža postaje crvena i sjajna, poput voska.
  • Dijelovi tijela kao što su nos, brada uške grijemo vlažnim ručnikom također vodeći računa o postepenom ugrijavanju ručnika.
  • Ako unesrećeni ima svoje vlastite lijekove protiv bolova može ih uzeti jer to smanjuje bolove prilikom ugrijavanja.

Napomene:

  • ni u kojem slučaju ne smijemo smrzotine trljati snijegom jer to pogoršava smrzotinu
  • zabranjeno je uzimati alkohol izvan domova i grijanih  skloništa, jer se proširenjem krvnih žila pospješuje gubitak topline
  • dijelovi tijela koji se zalijepe za metal se odmrzavaju mlakom vodom, a ne trgaju se na silu
  • zabranjeno je suho zagrijavanja nad jakim izvorom topline( peći, kamini i sl.)
  • zabranjeno je ugrijavati smrzotine ako se planira transport ili silazak ( ponovni boravak u hladnoj okolini)

Preventiva i zaštita

  • budimo svjesni opasnosti jer bolest je podmukla, javlja se neopaženo, počinje tek kratkotrajnim bolovima i trncima nakon čega gubimo taj osjet. Kod ekstremno niskih temperatura i jakog vjetra smrzotine nastaju u nekoliko minuta.
  • provjeravajmo stanje cirkulacije izloženih dijelova tijela ( cirkulacija, osjet i boja) kada smo dugotrajno izloženi niskim temperaturama ( visoko gorje, višednevne ture i sl.)
  • nosimo dovoljno adekvatnih rezervnih rukavica,  čarapa, kapa
  • Razmotrimo nošenje kemijskih vrećica koje oslobađaju toplinu, ako planiramo dugotrajnu izloženost hladnoći i vjetru.

Važno: smrzotine vrlo često nastaju kombinacijom hladnoće i uske odjeće i obuće.

Pročelnik medicinske komisije HGSS-a
Dario Švajda dr.med.