Prigodom obilježavanja 120. obljetnice planinarstva u Slavoniji, s ponosom predstavljamo knjigu:

Đorđe Balić Jankovac: planinarska priča, 
najpotpuniji prikaz povijesti Jankovca, od staklara, grofa, prvih planinara, … do današnjih dana.

 


Cijena: 90,00 kn

Ne prodaje se u knjižarama.

Može se kupiti u nekim planinarskim društvima ili naručiti na: slavonski.planinari@gmail.com

Sadržaj:

  • Jankovac – prostorna i vremenska dispozicija
  • Jankovac i Jankovići
  • Josip(I.) pl. Janković i njegovo djelo
  • Jankovac – planinari, skijaši i planinarski dom
  • Dodaci

Đorđe Balić: „Jankovac: planinarska priča“

Izdavač: Grafika d.o.o. Osijek, suizdavači: Slavonski planinarski savez i HPD „Bršljan–Jankovac“ Osijek
Format : B5, 184 str; 226 ilustracija i fotografija u boji

Sažetak

Nakon stečaja staklane (1840.) vlasnik vlastelinstva Voćin, u koje pripada i Jankovac, Josip (I.) pl. Janković od Pribira i Vučina, preoblikuje (Jankovačku) dolinu u ladanje; kaptirao je izvor potoka, izgradio dva jezera, vodu usmjerio u slap Skakavac, vodoskok ispred slapa, pješački pristup dolini, izgradio kuriju i grobnicu – u kojoj je kasnije sahranjen. U drugoj polovini 19. st. Jankovac su posjetili mnogi ugledni ljudi toga vremena. Zahvaljujući Jankovcu osnovano je prvo osječko i slavonsko planinarsko društvo „Bršljan”, davne 1895. godine. Tridesetih godina 20. st. Jankovac postaje središnje mjesto osječkog i slavonskog planinarstva, unutar kojeg se razvija i vrlo značajna skijaška sekcija. Osječki planinari markirali su staze po Papuku i Krndiji, na Jankovcu sagradili prvi planinarski dom u Slavoniji i skijašku stazu te organizirali mnoge manifestacije. Ratovi su rušili planinarski dom na Jankovcu, požari činili svoje, no to nije umanjilo entuzijazam planinara da ga nakon svake nevolje krenu iznova i obnove ga.

Izvodi iz recenzija

Zdenko Samaržija, prof.

Rukopis knjige Đorđa Balića iznimno je vrijedan i obećava sjajnu publikaciju oplemenjenu obiljem ilustracija (fotografija, grafika, crteža i slika} i biografijom Jankovca. Osnovni tekst podijeljen je u dva temeljna poglavlja: poglavlje o Jankovcu i poglavlje o djelatnosti osječkih planinara na Jankovcu ispričano kroz biografije petorice najistaknutijih osječkih planinara.

Dio rukopisa o Jankovcu je stručna studija koja popunjava prazninu u historiografskoj literaturi o Jankovcu. Balić nije donio nepoznate činjenice skrivene u arhivima – to se od njega ne očekuje – već je čitajući putopise i druga publicirana vrela otvorio pitanja o Jankovićima i etapama razvoja Jankovca i prometnicama koje vode na Jankovac. Odgovore na njih argumentirao je povijesnim vrelima, kartografskim i ilustrativnim materijalom te ostacima na arhitektonici građevina koje su danas na Jankovcu, što pokazuje Balićevu umješnost u rukovođenju istraživanja, a još više kompetencije da rukovodi timom stručnjaka raznih profila. Balić se u rukopisu fokusira isključivo na Jankovac i transcendira od okolnih zanimljivosti pokazujući umješnost u ispisu teksta i poznavanje važnosti ilustracija u stvaranju cjelovite slike kod čitatelja. Balićev način rada odličan je pokazatelj kako za holističko razumijevanje nekog prostora u promjenjivim kulturnim krajolicima nije nužno biti povjesničar, ali je nužno u istraživačkom timu imati povjesničara. (…)

Svedeno na jednu rečenicu, Balićeva knjiga o Jankovcu i djelatnosti osječkih planinara na Jankovcu pun je pogodak i postat će nezaobilazna knjiga koju će poželjeti pročitati svaki posjetitelj Jankovca i svaki osječki planinar.

Prof. dr. sc. Mane Medić

Jankovac, sinonim za ljepote prirode u knjizi Đorđa Balića priča je o prostoru i ljudima Papuka inspirirana stoljetnim šumama bukve, javora i jasena, protkanim bistrim potocima i živopisnim slapom. Istraživanja lokacije Jankovac koja (do za potrebe ove knjige) nisu vršena, Balić prikazuje kroz život koji daje taj prostor i ljude tog kraja, njihovu kulturu kroz vrijeme i molitve šuma s Jankovca, vraćajući sadržaje u prostor koji su se kroz godine izgubili. (…)

Preporučujući ovu knjigu zaljubljenicima u prirodu ali i povijest navest ću riječi upravo samog autora knjige: „Dug čovjeka prema prirodi na Jankovcu je vječan, ali treba stalno pokazivati i dokazivati da dug s poštovanjem otplaćujemo”.

 


 

Dragan Eger piše: „Često se ovdje i u Osijeku čuje: Bio sam u Alpama, u Dolomitima i t.d. Eto, mnogi tako posjećuju strane planine, a svoju vlastitu domovinu i svoje vlastite planine ne poznaju. A kada koji od tih planinara posjeti slavonske planine, iznenađeno kliče: „ Pa je li to moguće, da i u našoj ravnoj Slavoniji imade tako lijepoga i romantičnog gorja!“ Zato bi u svakom rodoljubu trebalo biti geslo: „Najprije upoznaj hrvatsku planinu, koje ja zaista puna ljepote, a tim ljepše što je to tvoja rođena gruda, tvoja domovina!“

(za Božić 1939. godine objavljeno u „Hrvatskom listu“)

(PDF) Preuzmite promotivni letak