Psunj, Papuk i Krndija najstarije su planine Slavonije. Dok na jednoj strani nailazimo na blago zaravnjene oblike ispresijecane malim tokovima strmih strana, na drugoj strani se izdižu obronci strmih i teško pristupačnih planinskih masiva. U prastaro je doba oblik brda i dolina bio drugačiji od današnjeg, koji je nastao provalom vulkana, te djelovanjem vanjskih sila. Geološkim ispitivanjem utvrđeno je, da je ovaj dio naše zemlje bio pod vodom, a za vrijeme otjecanja Panonskog mora kroz Đerdap, postaje suha zavala. Ostaci okamenjenih morskih zvijezda i školjaka svjedoče nam, da je za vrijeme oligocena ovdje postojalo jezero.

U podlozi ovo planine imaju stari sastav stijena od paleozoika. pa prema mlađim sedimentima. Bilo je i vulkanizama, pa u stijenama nailazimo i na eruptive, kao i plemenite kovine – zlato, kojega, nažalost, ima u malim količinama (Velika – Papuk).

Sve pukotine i rasjedi izvršeni su prije kvartara. Formiranje današnjih oblika počinje u neogenu, a do pomlađivanja reljefa dolazi u tercijaru. Najdinamičniji reljef nalazi se na južnoj strani sa strmim odsjecima, a morfološki je vrlo zanimljivo dno, sa izmjenom ravnih površina, stepeničastih prijelaza, te usječenih dolina uz rijeke i potoke. Najveće prostranstvo zauzimaju oligocene naslage konglomerata i pješčenjaka, a zatim ostali tercijarni sedimenti, diluvij i najmlađi aluvij, koji prati riječne tokove, sastavljen od pijeska, šljunka i mulja.

Planine su nekada bile mnogo više pošumljene, bogate i daleko poznate po svojim hrastovim šumama vrlo visoke starosti. Šumski pokrov nije jedinstven, već izmiješan hrast, bukva i breza, pa otuda i naziv Brezovo Polje. Osim toga nerijetko se nalazi javor, klen i jasen, dok je crnogorica slabije zastupljena.

»Neka priroda bude naš jedini studij« Boalo


objavljeno u monografiji “Planinarstvo i turizam kotara Daruvar”,  1958.g.